O nama
Zajednica je osnovana 1993. godine
Zajednica Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije kao Udruga registrirana je 15. veljače 1993. godine pod registarskim brojem 1659. Prije registracije Zajednica je djelovala u okviru Zajednice Albanaca u Republici Hrvatskoj, osnovane 16. svibnja 1992. godine i koja se danas smatra pretečom Zajednice Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Na osnivačkoj skupštini Zajednice Albanaca u Republici Hrvatskoj 1992. godine u Masarykovoj 13 okupilo se ukupno 73 ljudi od toga 52 delegata i 21 gost. Tijekom osnivačke skupštine izabrani su delegati u
Glavni odbor:
- Drita Ivezaj
- Enver Rashiti
- Muharrem Nexhipi
- Nevzat Kadiu
- Lazer Lumezi,
- dr. Bashkim Agolli
- Mensur Gjergjizi
- Nuri Zyberi
- Sandra Gojani
- Simon Kuzhnini
- Avni Musliu.
Nadzorni odbor:
- Marcel Gjoni
- Kastriot Zhubi
- Afrim Zeka
Komisija za predstavke i žalbe: - Ndue Gjidoda
- Gani Berisha
- Mikel Kuzhnini
- Gjon Lora
- Martin Krasniqi
Iako je osnivačka skupština Zajednice Albanaca u Republici Hrvatskoj održana u Masarykovoj 13, sjedište Zajednice bilo je na adresi Remetinečka cesta 77, točnije u prostorijama AKDH„Shkendija“.
Za prvog predsjednika Zajednice Albanaca u Republici Hrvatskoj izabran je Nevzat Kadiu, kojeg je na toj poziciji „nasljedio“ Mensur Gjergjizi.
Osim mjesta okupljanja Albanaca koji su Republiku Hrvatsku izabrali kao svoj drugi dom,Zajednica je u okviru svoje djelatnosti nastojala što bolje promovirati kulturnu baštinu i tradiciju albanske nacionalne manjine te je pokrenula list „Informatori“, ali i započela sprogramom dopunske nastave albanskog jezika u Zagrebu, ali i drugim gradovima u čitavoj Republici Hrvatskoj, kojim je omogućeno da djeca pripadnika albanske nacionalne manjine uče jezik svojih roditelja i očuvaju na taj način nasljeđe svojih predaka. Zajednicu Albanaca u Republici Hrvatskoj nasljedila je Unija Albanca U Republici Hrvatskoj koja okuplja sve Zajednice i Udruge albanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Iz
spomenute Zajednice razvila se i Udruga Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije koja je kao Udruga registrirana 15. veljače 1993. čime je započela svoj put ka što boljoj integraciji pripadnika albanske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, očuvanju i
razvoju albanske kulture i albanske samosvijesti njegujući baštinu i tradiciju albanskoga naroda, promovirajući umjetnost, književnost, sport, ali i ostale dijelove albanskog nacionalnog identiteta ne samo na prostoru Grada Zagreba i Zagrebačke županije, već i u drugim gradovima i Županijama u Republici Hrvatskoj uz gradnju i jačanje dobrih odnosa albanskog i hrvatskog naroda.
Zajednica Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije u svome radu već 31 godinu izvodi kulturne, prosvjetne i sportske aktivnosti, organizira kulturne znanstvene i stručne skupove i tribine i manifestacije, izložbe, kazališne, glazbene i druge priredbe kojima čuva i obogaćuje
nacionalni identitet Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Osim navedenog, Zajednica se bavi izdavačkom djelatnošću te svim oblicima pravne i humanitarne pomoći među sunarodnjacima.
Iako je osnivačka skupština Zajednice Albanaca u Republici Hrvatskoj održana u Masarykovoj 13, sjedište Zajednice bilo je na adresi Remetinečka cesta 77, točnije u prostorijama AKDH„Shkendija“.
Za prvog predsjednika Zajednice Albanaca u Republici Hrvatskoj izabran je Nevzat Kadiu, kojeg je na toj poziciji „nasljedio“ Mensur Gjergjizi.
Osim mjesta okupljanja Albanaca koji su Republiku Hrvatsku izabrali kao svoj drugi dom,Zajednica je u okviru svoje djelatnosti nastojala što bolje promovirati kulturnu baštinu i tradiciju albanske nacionalne manjine te je pokrenula list „Informatori“, ali i započela sprogramom dopunske nastave albanskog jezika u Zagrebu, ali i drugim gradovima u čitavoj Republici Hrvatskoj, kojim je omogućeno da djeca pripadnika albanske nacionalne manjine uče jezik svojih roditelja i očuvaju na taj način nasljeđe svojih predaka. Zajednicu Albanaca u Republici Hrvatskoj nasljedila je Unija Albanca U Republici Hrvatskoj koja okuplja sve Zajednice i Udruge albanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Iz
spomenute Zajednice razvila se i Udruga Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije koja je kao Udruga registrirana 15. veljače 1993. čime je započela svoj put ka što boljoj integraciji pripadnika albanske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, očuvanju i
razvoju albanske kulture i albanske samosvijesti njegujući baštinu i tradiciju albanskoga naroda, promovirajući umjetnost, književnost, sport, ali i ostale dijelove albanskog nacionalnog identiteta ne samo na prostoru Grada Zagreba i Zagrebačke županije, već i u drugim gradovima i Županijama u Republici Hrvatskoj uz gradnju i jačanje dobrih odnosa albanskog i hrvatskog naroda.
Prvi predsjednik Zajednice Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije bio je Pashko Kabashi. Nakon gospodina Kabashija na njegovo mjesto biva izabran Mikel Markaj, koji je funkciju predsjednika Zajednice obavljao od 1998. godine. Mikela Markaja na toj funkciji nasljeđuje Riza Hoxha 2004. godine. 2010. godine za predsjednika je izabran Skender Berisha, koji je tu funkciju obnašao do 2019. godine kada za predsjednika biva izabran Sejfedin Prekazi, koji tu funkciju obnaša i danas.
Dosadašnji predsjednici Zajednice
Pashko Kabashi
1993 - 1998
Mikel Markaj
1998 - 2004
Riza Hoxha
2004 - 2010
Skender Berisha
2010 - 2019
Sejfedin Prekazi
2019 -
Od raznih projekata, kulturnih manifestacija i knjiga izdanih u okviru Zajednice Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije svakako treba izdvojiti:
- Knjiga Zeqirje Nezirija: „O Albancima (od narodnog preporoda do 1912. godine)“ izdana 1993. godine; njemačko-albanski riječnik pod naslovom „Deutsch-albanisches Woerterbuch“ izdan 1995. godine (pretisak iz 1899. godine autora Ćire Truhelke)
- knjiga Tullija Erbera„Kolonia Shqiptare e Arbeneshit prane Zares“ 1997. godine; knjiga Milana Šufflaya „Kostandin Balšić/Alba Limi“ 1997. godine; knjiga Murteza N. Osdautaja „Poetika kontekstuale e tekstit: Dy ese per poezine e Azem Shkrelit“ 2013. godine
- knjiga Dashnima Hebibija „Diaspora Shqiptare ne udhekryq“ 2016. godine
- knjiga Martina Berishaja „(Raz)gradnja etničke granice“ 2020. godine
- predstava „Alameti“ Adema Kicaja izvedena
2017. godine - izložba poznate i cijenjene autorice Shqipe Kamberi „ Nevjesta“ 2021. godine u Galeriji Forum
- film Iztoka Toryja „Zogjët në Kosovë“ 2024. godine
- knjiga Llukmana Halillija „Kosovo 1990.-1992, Llukmana Halilli Kosova 1990.-1992.“ (na albanskom jeziku) 2023. godine
- knjiga Froka Zefija „Matej Mazarek nadbiskup skopski 1758-1808“
- knjiga Velibora Čovića „Čojstvo i Besa“ (Burrëria e Besa) izdana na tri jezika (albanski, hrvatski i engleski)
- knjiga Dr.sc. Lovorka Čoralić „Odabrane teme iz povijesti Albansko-Hrvatskih
odnosa u kasnom srednjem i ranom novom vijeku“ izdana 2024. godine.
Od nadolazećih projekata valja izdvojiti knjigu Iztoka Toryja „Zogjët në Kosovë“ i roman Ibrahima Kadriu „Ruska mafija“.